

Oko 20 % nesreća sa bočnim zanošenjem događa se kao posledica blokiranja kočnica dok vozač gubi kontrolu nad vozilom (prema Toyotinom istraživanju). Ako se točkovi zablokiraju kada vozač snažno pritisne kočnicu u hitnom slučaju, može da se izgubi kontrola nad upravljanjem i produži zaustavni put, što može da dovede do nesreće. ABS sistem pomaže da se spreče takve nesreće. ABS konstantno nadgleda točkove i ako detektuje da točkovi počinju da se blokiraju, odmah prilagođava kočioni pritisak kako bi izbegao blokiranje. Ponavljanjem ove radnje u milisekundama ABS sistem poboljšava kontrolu upravljanja i pomaže da kočnice postignu odlične kočione performanse sve dok se vozilo ne zaustavi. *Prema istraživanju Toyote. |
![]() |
Istraživanje radnji koje su vozači preduzeli tokom hitnih slučajeva pokazuje da otprilike polovina njih nije primenila dovoljnu kočionu silu kako bi izbegla nesreću.* Sistem pomoći pri kočenju je sistem koji primenjuje dodatnu kočionu silu i pomaže vozačima koji ne mogu da pritisnu kočnicu dovoljnom jačinom. *Prema istraživanju Toyote. |
![]() |
Vozilo može da postane nestabilno ako točkovi počnu da se okreću pri brzom kretanju ili ubrzavanju na klizavoj površini, pa može da se dogodi da ono ne krene u željenom pravcu. Takođe, može da dođe do bočnog zanošenja prilikom skretanja. Sistem kontrole proklizavanja (TRC) pomaže da se bolje kontroliše ovakvo ponašanje vozila. TRC sistem neprestano nadgleda točkove tokom početnog i daljeg ubrzavanja. Čim detektuje da jedan ili više točkova počinje da proklizava, pomaže da točkovi bolje prianjaju na površinu tako što primenjuje kočionu silu na točkove i kontroliše izlaznu snagu motora. |
![]() |
Prema izveštaju Nacionalne uprave za bezbednost saobraćaja na autoputevima (NHTSA), putnička i SUV vozila koja su opremljena sistemom kontrole stabilnosti vozila (VSC) uključeni su u 35 %* odnosno 67 %* manje saobraćajnih nesreća u koje je uključeno jedno vozilo nego ona vozila koja nisu opremljena VSC-om. Kada senzori detektuju bočno klizanje automatski kontrolišu kočionu silu na sva četiri točka i snagu motora čime se poboljšava stabilnost vozila. U slučaju zanošenja prednjeg točka, sistem kontroliše kočnice i upravlja vozilo ka unutrašnjosti krivine kako bi vozilo ostalo u traci. U slučaju zanošenja zadnjeg točka, sistem kontroliše kočnice i upravlja vozilo ka spoljašnjosti krivine kako bi odrzao stabilnost. *NHTSA |
![]() |
Toyotin sistem za održanje kretanja u saobraćajnoj traci (LKA)* i upozorenje na napuštanje saobraćajne trake (LDW)* zajedno rade kako bi pomogli vozaču da bezbedno zadrži vozilo u traci. Sistem za održanje kretanja u saobraćajnoj traci koristi kameru i električno servo upravljanje kako bi pomogao vozaču. Kada vozilo počne da skreće iz svoje trake, alarm upozorava vozača i sistem kratko primenjuje blagu i nežnu korekciju upravljača kako bi sprečio da vozilo napusti svoju traku. Dodatno, ova funkcija kretanja u saobraćajnoj traci primenjuje malu silu na upravljač kako bi zadržala vozilo u pravcu kretanja kada je adaptivni tempomat uključen. *Nije dostupno u Srbiji. |
![]() |
Kako bi se smanjio udar na putnike tokom sudara i sačuvao preostali prostor, zone deformacije prednjeg i zadnjeg dela karoserije veoma efikasno apsorbuju udarac, a kabina koristi strukturu karoserije koja je jaka i ne deformiše se lako. Da bi se zaštitili putnici pri bočnim sudarima, gde su moguće male zone deformacije, snažan okvir karoserije zajedno sa centralnim stubom i poprečnim ojačanjem poda šasije, apsorbuje udarac uz manju deformaciju. |
![]() |
Pojasevi predstavljaju osnovni uređaj za sputavanje koji štiti putnike tokom sudara. Pojasevi sa zatezačima i graničnicima sile ublažavaju udar u grudi putnika tako što efikasnije kontrolišu pokrete putnika unutar ograničenog prostora u kabini. Čim se oseti snažan udar čeonog sudara, zatezači odmah zakoče pojaseve čime brzo sputavaju putnika. Graničnici sile polako otpuštaju zategnutost pojaseva kako bi smanjili silu koja pritiska grudi. Ovi uređaji zajedno smanjuju udar pojasa na grudi i smanjuju dužinu pokreta grudi putnika tokom sudara. |
![]() |
76 %* smrtnih slučajeva u putničkim vozilima posledica su čeonih sudara.** Pri snažnom frontalnom sudaru gornja polovina tela vozača i suvozača se savija napred velikom silinom, te glava i grudi mogu da udare u volan ili prednju konzolu izazivajući ozbiljne povrede. Prednji vazdušni jastuci dopunskog zaštitnog sistema (SRS) su dizajnirani da spreče takve povrede, a podaci pokazuju da ovi jastuci u kombinaciji sa propisno vezanim pojasevima mogu da smanje stopu smrtnosti za 46 %.*** Kombinacija SRS prednjih vazdušnih jastuka i pojaseva je dizajnirana tako da smanji povrede. Kada senzor detektuje udar koji premašuje određenu snagu u trenutku čeonog sudara, on šalje signal pojasevima i vazdušnim jastucima. Predzatezači pojasa zatežu pojaseve, a graničnici sile kontrolišu zategnutost pojasa do odgovarajućeg nivoa. Vazdušni jastuci se istovremeno otvaraju čime sprečavaju da telo putnika udari u volan ili kontrolnu tablu. Dostupni su i SRS vazdušni jastuci za kolena koji bolje sputavaju putnika zadržavajući donji deo tela. *Mereno u Japanu. **Podaci iz 2005. koje je objavio Institut za istraživanja saobraćajnih nesreća i analizu podataka. (Referenca 52 % smrtnih slučajeva u automobilu u Sjedinjenim Drzavama je posledica čeonih sudara, prema Sistemu izveštavanja o analizi smrtnih slučajeva (FARS) iz 2004. godine, podaci NHTSA.) *** SAE910901 D. Viano, GMRL |
![]() |
19 %* smrtnih slučajeva u putničkim vozilima posledica su bočnih sudara, što ih svrstava na drugo mesto, iza čeonih sudara. Od toga 73 % zadobiju ozbiljne povrede glave, grudi i tako dalje.** Ova činjenica je dovela do razvoja SRS vazdušnih zavesa i SRS bočnih vazdušnih jastuka koji pomažu da se sputaju glava, grudi itd. pri bočnom sudaru. Pokazalo se da ovi vazdušni jastuci mogu da smanje stopu smrtnosti koja nastaje od bočnih sudara za čak 37 %.*** Pošto pri bočnom sudaru vrata mogu brzo da ulete u prostor kabine, vazdušni jastuci moraju vrlo brzo da se naduvaju. Kada senzor koji je smešten u centralnom stubu detektuje udar koji premašuje određenu snagu u trenutku sudara, bočni vazdušni jastuci koji se nalaze u naslonima sedišta se naduvaju za 0.02 sekunde, a vazdušna zavesa koja se nalazi na krovu iznad bočnog stakla za 0.03 sekunde, čime se ublažava udar koji primaju glava i grudi pri sudaru sa vratima i drugim predmetima izvan vozila. Vazdušne zavese osetljive na prevrtanje se aktiviraju tokom prevrtanja, a pošto ostanu naduvane 3 do 6 sekundi, ublažavaju udar putnika u vozilu. *Mereno u Japanu. **Podaci iz 2005. koje je objavio Institut za istraživanja saobraćajnih nesreća i analizu podataka. (Referenca 52 % smrtnih slučajeva u automobilu u Sjedinjenim Drzavama je posledica čeonih sudara, prema Sistemu izveštavanja o analizi smrtnih slučajeva (FARS) iz 2004. godine, podaci NHTSA.) ***Osiguravajuci zavod za bezbednost na autoputevima (IIHS), Izveštaj o stanju, tom 41, br. 8, 7.oktobar 2006. |
![]() |
Toyota je prva kompanija koja je uvela vazdušni jastuk za kolena na vozačevoj strani. Definitvni plus za bezbednost vozača, ovaj jastuk za kolena čini mnogo više od pukog smanjenja rizika od povrede vozačevih nogu i donjeg dela tela. U slučaju sudara vazdušni jastuci za kolena rade zajedno sa prednjim vazdušnim jastukom i sigurnosnim pojasom i pomažu da se uravnoteži udar od sudara po celom telu. To znači da vazdušni jastuci za kolena ne samo da smanjuju povredu nogu već i smanjuju sile koje pritiskaju grudi i stomak tako što kontrolišu pokrete vozača tokom sudara. |
![]() |
53 %* saobraćajnih nesreća u kojima dolazi do povrede putnika dogodi se tokom sudara od pozadi, a 92 %** njih uključuje povrede vrata, uključujuci ozlede vrata usled trzaja. Toyotina prednja sedišta imaju WIL (Whiplash Injury Lessening) dizajn koji smanjuje rizik od povrede vrata zbog trzaja. Do povrede vrata zbog trzaja dolazi usled diferencijalnog kretanja glave i torza tokom udara u zadnji deo vozila. Pošto je važno da naslon sedišta i naslon za glavu istovremeno ublaže udarac glave i torza tokom sudara, Toyota je u dizajniranju WIL sedišta promenila položaj rama naslona sedišta i naslona za glavu i povećala krutost rama sedišta. *Podaci iz 2005. koje je objavio Institut za istraživanja saobraćajnih nesreća i analizu podataka. |
![]() |